Baze podataka na Programoteci

Bibliotekarski rečnikLibrary DictionaryKönyvtári szótár

Stručni termini za rad u javnim, školskim, visokoškolskim i specijalnim bibliotekama. Kucajte na bilo kom od tri jezika, latinicom ili ćirilicom. O bazi i autorkama

    Oblast
    Redosled
    Prikaz
    Učenje

    O bazi

    Impresum

    Naziv
    Bibliotekarski rečnik: srpsko-englesko-mađarski
    Library Dictionary / Könyvtári szótár
    Vrsta
    terminološka baza podataka, srpsko-englesko-mađarska
    Autorke
    Jelena Rodić, Timea Senci Sabo, Jovana Reljić (Gradska biblioteka Subotica)
    Objavljeno
    portal Programoteka, programoteka.rs, rubrika Baze podataka
    Verzija
    1.0, objavljena 7. novembra 2026.
    Poslednje ažuriranje
    7. novembra 2026.
    Obim

    Šta je u rečniku

    Stručni termini iz svakodnevnog rada u biblioteci: fondovi, katalogizacija, klasifikacija, nabavka, pozajmica, informacione i digitalne usluge, zaštita građe, programi i upravljanje bibliotekom. Za svaki srpski termin dat je engleski i mađarski ekvivalent. Kada u engleskom ili mađarskom postoje dve uobičajene varijante, navedene su obe, razdvojene tačkom i zapetom; koja je bolja zavisi od vrste biblioteke, nacionalne prakse i kataloškog standarda.

    Parovi koji se lako pomešaju: bibliotečki fond = library collection / könyvtári állomány; bibliotečka građa = library materials / könyvtári dokumentumok; signatura = call number ili shelfmark / raktári jelzet; revizija fonda = stocktaking / állományellenőrzés; otpis = withdrawal ili deaccessioning / állományból való kivonás.

    Rečnik je praktičan priručnik, a ne zamena za važeće standarde i službena kataloška uputstva.

    Kako se traži

    Termin se kuca u polje za pretragu na bilo kom od tri jezika, latinicom ili ćirilicom, sa kvačicama ili bez njih: „сигнатура“, „signatura“ i „signatúra“ daju isti rezultat, a „đ“ se može kucati i kao „dj“. Rezultati se mogu suziti na jednu oblast i poređati po oblastima ili abecedno po srpskom, engleskom ili mađarskom. Srpski deo rečnika može da se čita i ćirilicom.

    Pretraga ostaje u adresi stranice, pa se rezultat može poslati kolegi. Broj ispred termina je veza baš do tog termina.

    Uz termin

    Ispod definicije je izvor; klik na njega otvara tekst iz kojeg je definicija preuzeta. Definicije se mogu sakriti prekidačem iznad liste.

    Klik na takav termin vodi do njega.

    Dugme sa zvučnikom uz engleski i mađarski termin pušta izgovor.

    Izvori

    Definicije se najviše oslanjaju na ODLIS – Online Dictionary for Library and Information Science (J. M. Reitz) i Dictionary of Archives Terminology Društva američkih arhivista; na Zakon o bibliotečko-informacionoj delatnosti, Zakon o obaveznom primerku publikacija i Pravilnik o inventarisanju, obradi, reviziji i otpisu bibliotečko-informacione građe i izvora; na standarde ISO 2789 (i SRPS ISO 2789), ISBD, IFLA LRM, MARC 21, RDA i UDK; na smernice IFLA i IFLA/UNESCO i na priručnike IZUM-a za COBISS. Tačan izvor stoji uz svaku definiciju.

    Učenje

    Kartice i kviz služe za vežbanje termina iz jedne oblasti ili iz celog rečnika, sa srpskog na engleski ili mađarski i obrnuto. Kviz ima deset pitanja.

    Preuzimanje

    Ceo rečnik, sa definicijama i izvorima, može se preuzeti kao tabela (CSV) za Excel. Za uvoz u druge sisteme postoji i zapis u standardu SKOS.

    SKOS, Turtle SKOS, JSON-LD

    Zasluge za izgovor

    Snimci su napravljeni sintetizatorom govora Piper. Mađarski: glasovi Anna i Berta (CC0). Engleski: glas Cori, iz snimaka LibriVox (javno dobro); četiri termina glas Alba, iz korpusa Alba speech corpus (C. Valentini-Botinhao i J. Yamagishi, Univerzitet u Edinburgu, 2019, CC BY 4.0).

    Kako citirati

    Rodić, J., Senci Sabo, T., i Reljić, J. (2026). Bibliotekarski rečnik: srpsko-englesko-mađarski [baza podataka], verzija 1.0. Programoteka. https://programoteka.rs/baze/bibliotekarski-recnik/

    Kartice